EURITMIJA

Što je to organska poezija ili što su to riječi odprijeka lijeka?

U svijetu poezije nije uobičajeno susresti se sa sintagmom "organska poezija". Riječ organsko kao pridjev obično poznajemo u kombinaciji s drugim pojmovima kao npr. organska arhitektura, organski otpad ili cijeli pokret za organsko uzgajanje hrane, ili da je uzrok nekog oboljenja organski. Organsko je za razliku od anorganskog na neki način živo, pokretljivo, kompleksno, sklono stalnoj promjeni, teško uhvatljivo zakonima klasične fizike.

Na polju međuljudskih odnosa u nekim slučajevima moguće je ograditi se od osobe koju "organski ne podnosimo". U protivnom neminovno nastupa konflikt koji istovremeno otvara vrata za kreativne mogućnosti na dovratku nove umjetnosti socijalnoga kontakta. Organski fenomen je i kada nam se, kako se to kaže u narodu, "netko uvuče pod kožu", a ako ga malo bolje promotrimo možemo doći do zaključka da postoji mogućnost unutarnjeg doživljavanja osobe koju susrećemo (u određenom ritmičnom obrascu), odnosno da postoji mogućnost osvještavanja poslije-slike tog susreta. U ovom trenutku možemo se upitati: "što se dešava s riječima izgovorenim u određenom ritmičnom obrascu; uvlače li se one, osim kroz uši slušatelja, na neki način i pod njegovu kožu"? Na jedan put do odgovora ukazuje moderna govorno-terapijska disciplina naslovljena kao "antropozofski terapijski govor". Ona bitno proširuje koncept govora u kojem osim klasično-definiranih govornih organa sudjeluje i cjelokupna fizička organizacija ljudskog bića i pripadajuća mu fiziologija.

Terapijski rad te istraživanja jednog od vodećih autoriteta u domeni antropozofskog terapijskog govora Dietricha von Bonina (nedavno objavljena u suradnji s grupom znanstvenika u reprezentativnom «Američkom časopisu za fiziologiju» pod naslovom: "Oscillations of heartrate and respiration synchronize during poetry recitation" - dostupno na internetu) otkrivaju na koji način određeni ritam (npr. heksametar ) ili stilska figura (npr. aliteracija) utječe na funkciju sukusa određenih ritmova u ljudskome tijelu poput ritma rada srca, ritma disanja, ritma krvnog tlaka. U tom smislu zanimljivo je primijetiti kako recitiranje poezije na klinikama diljem zapadnog svijeta postaje sve češća psihoterapijska  praksa. Bitno je zaključiti da svjesno oblikovana riječ, bilo pažljivo uvježbanom vještinom govora ili uprizorena euritmijskim pokretom, osim psihoterapijskog posjeduje i potencijalno iscjeljujući somatsko-psihološki efekt. Ako je Riječ jednom uistinu postala meso kako je moguće zaokrenuti cijeli proces i učiniti da meso ponovo postane Riječ?

Danijel Grčević, oblikovatelj govora