" />
u m j e t n o s t   s k l a d n o g   k r e t a n j a   t i j e l a,   d u ? e   i   d u h a

EURITMIJA

umjetnost pokreta

Euritmijski glasnik

AUTONOMIJA PLESA KAO CIVILIZACIJSKO PITANJE

Posted by Euritmija Hrvatska on September 26, 2017 at 2:30 AM Comments comments (9)

AUTONOMIJA PLESA KAO CIVILIZACIJSKO PITANJE

Intervju: Žak Valenta, plesni i kazališni umjetnik

Žak Valenta, plesač, izvođač, koreograf i redatelj s bogatim i raznovrsnim opusom na hrvatskoj kazališnoj i plesnoj sceni, u medijskoj je javnosti u proteklih godinu dana prisutan uglavnom kroz akcije vezane uz borbu za autonomiju Zagrebačkog plesnog centra. No izravni povod ovom razgovoru je euritmija, forma čijem se izučavanju posvetio u protekle četiri godine na studiju izvedbene euritmije pod mentorstvom čuvene umjetničke akademije Eurythmeum iz Stuttgarta. Završna predstava tog međunarodnog programa izvedena je u Zagrebu 10. lipnja u KUC Travno. Specifičnost euritmijskog izričaja, kontinuitet pritiska na Gradski ured za kulturu po pitanju ZPC-a, kao i daljnji autorski radovi neke su od tema o kojima razgovaramo pred njegovo gostovanje Dornachu u Švicarskoj, gdje nastupa na sceni svjetskog antropozofskog centra Goetheanum u sklopu euritmijske Olimpijade koja prikazuje diplomske nastupe euritmijskih akademija iz cijelog svijeta. Potom slijedi nastup na akademiji u Stuttgartu koji je ujedno i diplomski ispit.

Nakon školovanja u klasičnom baletu, suvremenom plesu, fizičkom kazalištu i velikog broja autorskih i suradničkih radova na nezavisnoj sceni i kazalištu, odlučili ste se za studij euritmije. Forma je to koja nalikuje na ples, a zapravo to nije, i forma koja je vrlo malo poznata unutar suvremenog izvedbenog miljea. Možete li pojasniti što vas je privuklo baš euritmiji?

Euritmiju nije potrebno posebno predstavljati. Prisutna je već oko stotinjak godina u cijelom svijetu kako na sceni tako i u profesionalnoj i akademskoj zajednici, kao dio kurikuluma waldorfskog školskog sustava te kao dio rehabilitacijskih programa u zdravstvenim ustanovama. Privuklo me je produbljivanje znanja o pokretu i njegovu prvobitnom izvoru koji počiva u čovjekovu duhu.

Kako izgleda taj studij? Što se studira i na koji način?

Temelj je, uz ostale akademske predmete, tonska i govorna euritmija. Tonska euritmija je vrlo zahtjevna i podrazumijeva usvajanje znanja o prirodi i strukturi glazbe, a govorna je na sličnom tragu s fokusom na govor i pisanu riječ. Naravno obje imaju svoj ekvivalent u čovjekovu pokretu. Umjetnički studij traje četiri godine, a pedagoška i zdravstvena euritmija još dvije godine.

Polaznici studija euritmije i njihovi predavači nakon završne predstave

Što vas od toga najviše privlači u budućem radu?

Svo troje – izvedba, pedagogija i terapija. Za početak je, čini mi se, važno iskušati se i izbrusiti kroz izvedbenu euritmiju, a kasnije možda ostale. Tako je bilo i s mojim prethodnim obrazovanjem s iznimkom da do sada još nisam iskušao zdravstveni potencijal pokreta u radu s bolesnicima.

Do koje mjere su znanja i vrijednosti euritmije primjenjivi ili kompatibilni današnjim izričajima? Postoje li primjeri u Europi gdje je euritmija dio kurikuluma suvremenih plesnih ili kazališnih studija?

Da, euritmija je prisutna kao akademska disciplina na umjetničkim studijima sveučilišta diljem svijeta kako onim antropozofskog usmjerenja tako i onima koji nemaju taj predznak. Primjeri su Hogeschool Leiden u Nizozemskoj gdje se euritmija studira u sklopu plesnog odsjeka ili sveučilište Alanus u Bonnu u Njemačkoj u kojem je ona dio kazališnog odsjeka. Naravno, ima i drugih primjera. Na našoj Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu pojedini su profesori dobro upoznati s ostavštinom dr. Rudolfa Steinera kao idejnog začetnika euritmije i s njegovim utjecajem na kreiranje glumačke Čehov metode koja se podučava širom svijeta. Ne znam koje referentno polje podrazumijevate pod „današnjim izričajima“. Interdisciplinarnost je danas ustaljena praksa u izvedbenim i drugim umjetnostima i u tom smislu se podrazumijeva proučavanje svih izvedbenih praksi pa tako i euritmije. Zanimanje za euritmiju je u porastu u zapadnoj Europi, Sjedinjenim Državama, Aziji i drugdje. Pretpostavljam i zbog holističkog pristupa tijelu i pokretu kao i društvenoj i ekološkoj osviještenosti koju podučava i zagovara. Kod nas euritmiji pomaže sve veće zanimanje za waldorfsku pedagogiju u waldorfskim, ali i ostalim vrtićima i školama.

Na koji način je vaša praksa, izvedbena i autorska, promijenjena ili potaknuta ovim studijem?

U izvedbenom smislu pokret je pročišćeniji, osvješteniji, protočniji i muzikalniji, manje isključivo tjelesan, a u autorskom smislu proširio sam razumijevanje polja izvedbenosti osobito na područje glazbe i poezije.

Iznimno ste aktivni unutar Upravnog odbora UPUH-a kao i Plenuma ZPC-a. Gradska vlast se nije promijenila tako kulturna politika spram Zagrebačkog plesnog centra ostaje ista. Smatrate li da je bojkot ZPC-a i dalje strategija na kojoj treba inzistirati? Koji su daljnji koraci koje UO UPUH-a namjerava poduzeti?

I dalje mislim da plesna i srodne joj umjetnosti moraju biti ravnopravne s ostalim, što sada nije slučaj, uz izuzetak baleta naravno. Borba plesne zajednice za uspostavu autonomije Zagrebačkog plesnog centra civilizacijsko je pitanje i pomalo je šokantno da se mi njime bavimo u 21. stoljeću. Transparentnost upravljanja budućim samostalnom ustanovom kao i normalizacija adekvatne financijske potpore plesnoj i srodnim izvedbenim umjetnostima važan su dio te borbe. Nastaviti ću se zalagati u tom smjeru kroz Plenum ZPC-a koji je puno napravio informirajući i vršeći pritisak na Gradski ured za kulturu i sport kroz Odbor za kulturu grada Zagreba i gradske vijećnike, tako i kroz strukovnu udrugu UPUH koje sam član, a koja okuplja većinu članova plesne zajednice u republici Hrvatskoj čiji sadašnji upravni odbor također snažno djeluje i podupire borbu za autonomnost ZPC-a. Slijedeći koraci u tom smjeru su obraćanje novom sazivu članstva u Gradskoj skupštini krajem lipnja kao i ponovna sjednica novog Odbora za kulturu Gradske skupštine s temom ZPC-a na koju se obavezao prijašnji saziv gdje će se revidirati šestomjesečno razdoblje rada ZPC-a u sadašnjem modelu upravljanja.

Završna predstava polaznika studija euritmije

I dalje ste aktivni i na riječkoj sceni, koja je i vaše umjetničko ishodište, mada već nekoliko godina uglavnom djelujete u Zagrebu. Rijeka je sada u fokusu javnosti s programima Europske prijestolnice kulture. Jeste li uključeni u te programe?

Relacija Rijeka – Zagreb moje je prirodno kulturno okruženje već niz godina. Trenutno živim u Zagrebu djelomično i zbog spomenutog intenzivnog studijskog programa. U EPK sam involviran u dva projekta: prvi je vezan za Trafik kroz jedan veći izvedbeni projekt koji bi uključivao cijeli grad kao lokaciju. Plan je da se pripreme odvijaju kroz cijelu 2019., a izvedbe tijekom 2020. godine. Drugi projekt je Ponton kojem su nosioci grupa umjetnika i riječkih intelektualaca s ciljem realizacije svjetlosne instalacije/objekta na moru ispred Riječke luke koji bi bio prepoznatljivi landmark Rijeke tijekom EPK, ali i kasnije. Oba projekta su financijski vrlo zahtijevana i složena, ali biti europska prijestolnica kulture podrazumijeva veće ulaganja grada i države u sektor kulture i u tom smislu bi kroz EPK Rijeka mogla jako profitirati.

Vaši dalji autorski projekti?

U pripremi je Trafikova nova predstava pod naslovom Prevođenja čija je premijera predviđena na drugom izdanju riječkog izvedbenog festivala Periskop, a u Zagrebu na Pobješnjelom Ganz novom festivalu na jesen. Prije toga tijekom srpnja premijerno ćemo na danu grada Karlovca izvesti projekt KABODY zone tranzicije koji radim u suradnji s nekolicinom sjajnih karlovačkih izvedbenih umjetnika. Želja mi je realizirati i treći dio trilogije na temu Umjetnost i tabu nakon predstava Dijagnoza umjetnost i Hermafroditi duše pod nazivom Gott ist tot koji tematizira odnos umjetnosti i religije. Naravno uz ove aktivnosti nastaviti ću pedagoški rad kroz PAP (Performing Arts Program) program koji sam s kolegama pokrenuo u Muzeju suvremene umjetnosti 2015. godine, suradnju s Dramskim studijom za djecu i mlade Pučkog otvorenog učilišta iz Zaprešića kojima sam se pridružio zimus, a surađivati ću i s profesionalnim euritmijskim ansamblom IONA kojeg vode moji mentori sa studija ako se za to ukaže potreba.

© Iva Nerina Sibila, PLESNA SCENA.hr, 28. lipnja 2017.


Terpsihora

Posted by Euritmija Hrvatska on February 19, 2013 at 4:05 PM Comments comments (1)

Kažete li ikome da ste vidjeli euritmijsku predstavu ili da se npr. večeras održava pitat će vas najprije – a što je to? Kada to pitanje postavite onome tko se euritmijom bavi nerijetko će vam reći, izbjegavajući pritom duge, a neprecizne odgovore, da euritmiju moraš vidjeti kako bi onda odgovor doživio. Općenito se euritmisti odnose prema euritmiji kao prema živom biću. Euritmija – dama.

Većina umjetnika je na uvijek sebi svojstven način ponosna ili zahvalna da se upravo oni bave tom određenom umjetnošću. Tako je i s euritmistima. Euritmija je kaže se umjetnost pokreta…Ples? Teško je reći da euritmija to nije ako je ples svako umjetničko gibanje tijela.

Može se primijetiti da se euritmijom aktivno bave i oni za koje bi rekli da su malo starije dobi nego bi se to očekivalo za plesače. Također se i tjelesna figura vidi samo u obrisima.Tjelesna konstitucija svakog euritmista ne odgovara uvijek idealu koji je jedini prihvaćen u okružju gdje se suvremena ili klasična plesna umjetnost s entuzijazmom prakticira.

Pokreti u euritmiji izvode se u sebi, ali da se to vidi i vani. Znamo da se može pjevati u sebi i da u mislima možemo dodati boju nekoj slici koja nam je pred očima. Možemo i sjediti i plesati i penjati se uz stepenice i plesati. Možemo se gibati zamišljenim pokretima. Gledajući izvođenje euritmije čovjek to sebi može osvijestiti.

Oduvijek je bilo glazbenika koji melodiju nalaze u svakoj pojavi. Sve pojave se ponašaju i prema određenom ritmu. A melodija i ritam imaju svoje zakonitosti, kao i govor.

Euritmisti su oni koji te zakonitosti žele poznavati i učiniti ih vidljivima u svojim pokretima.

Pokret koji se želi pokazati mora od strane izvođača biti oživljen. Oživljeni pokret. Pokret koji ima svoj vlastiti život. Ne tijelo koje izvodi kretnju, nego zamišljena kretnja koja pomiče tijelo kao da je ono bez težine. Tko nema sluha za nijansu te razlike, teško će ikada dobiti odgovor na pitanje što je euritmija.

Umjetnik mora ljubiti svoju muzu, ona daje život njegovim nastojanjima. Živi li zaštitnica plesa Terpsihora danas možda pod imenom Euritmija?

Dinko Raffanelli