" />
u m j e t n o s t   s k l a d n o g   k r e t a n j a   t i j e l a,   d u ? e   i   d u h a

E u r i t m i j a

umjetnost pokreta

Euritmijski glasnik


view:  full / summary

Euritmija u Ukrajini

Posted by Euritmija Hrvatska on May 15, 2016 at 4:10 PM Comments comments (0)

Euritmija

Posted by Euritmija Hrvatska on March 5, 2013 at 3:40 PM Comments comments (0)

Slijedeći članak napisala je euritmistica Else Klink (1907-1994). S engleskog na hrvatski prevela Tatjana Lunić. Napomenu u fusnoti napisao je urednik Euritmijskog glasnika.

Počeci i razvoj

1912. godine, austrijskog filozofa, znanstvenika i umjetnika Rudolfa Steinera upitala je majka jedne mlade studentice je li moguće pronaći nove impulse iz kojih bi se mogla razviti umjetnost pokreta. Dr. Steiner, potvrdno odgovorivši, započeo je intenzivno raditi s glumicom Marie von Sivers na zakonitostima formiranja govora. Iz njihovog zajedničkog rada izdigli su se prvi koraci prema zasnivanju euritmije. Govor je živući dokaz postojanja duha u čovjeku. On također podsjeća na pokret koji dolazi od imaginativne snage oblika riječi. Izvorno jedinstvo jezika i glazbe živjelo je u ranoj grčkoj kulturi. To što se ovo dvoje razišlo ukazuje na promjenu svijesti u evoluciji čovječanstva. Rudolf Steiner je istraživao organsku i duhovnu prirodu ovih promjena. Iz ovoga rada rođeni su osnovni elementi, načela kao i umjetnički izraz euritmije. Ovi elementi oblikovali su osnove za razvoj euritmije kakvu danas poznajemo - glasovna euritmija, umjetnost vidljivog govora i tonska euritmija, umjetnost vidljive glazbe.

Ritam kao oblikotvorno-stvaralačka snaga

Svako dijete odrastanjem prolazi kroz proces savladavanja ravnoteže unutar prostornih dimenzija kao što su iznad i ispod, ispred i iza, desno i lijevo. Ovim savladavanjem nastaje sposobnost uspravnog stajanja i koračanja zemljom, slobodnog nošenja glave i slobodnog pokretanja udova. Čovjek svojim osjetilima doživljava mnogostruke kvalitete u svijetu; svojim udovima i pokretima sposoban je izraziti ljepotu i dostojanstvo ovih utisaka. Čovjek također drži ravnotežu između vidljivog svijeta koji ga okružuje i bogatog svijeta doživljaja u njemu. Gledajući izvana kao i iznutra, on diše između ova dva svijeta. Manifestira se unutrašnji i vanjski prostor, ritmičko njihanje između ovih dvoje, širenje-skupljanje, istezanje-savijanje. Ovo disanje također se izražava u ugođajima duše: simpatiji – antipatiji, ljubavi – mržnji, veselju – tuzi, smijehu – plaču. U onome što je stvoreno u prirodi sadržani su polariteti. U ritmičkim životnim procesima očituju se prirodni zakoni. Njemački pjesnik i znanstvenik Goethe došao je do dubljeg razumijevanja ritma kao pokretačko-stvaralačke snage. Nakon niza godina pažljivog studiranja i izučavanja prirode i njenih fenomena, Goethe je došao do načela metamorfoze. Promatrao je kako se čovjek ritmički kreće kroz svoj životni tijek, kroz veće ritmove od godišnjega tijeka kao i kroz dnevni ritam buđenja i spavanja. Čovjek zadržava finu ravnotežu kroz ritmove prirode. Priroda pak, sa svojim ciklusima i ritmovima, stoji iznad i nasuprot manje ritmičnoj prirodi svijesti mišljenja i mentalnih prikazivanja. Na polju odnosa između mišljenja i osjećanja, kada je nošen ritmom disanja, u čovjeku se pojavljuju riječi jezika ili tonovi glazbe. Naše ja od tada priziva osjećaje kako bi kreirao odnos s riječi (čuđenje,strah...). U ritmu jezika, čovjekova duša oblikuje samoglasnike i suglasnike, kombinira slogove u riječi, onda riječi u mišljenjem nošen proces. Govoreći pjesnički, može se reći da pjesma zazvuči iz čovjekovog vanjskog i unutarnjeg svijeta. Ja mora prepoznati što je to što stoji pred njim, dajući mu ime. Govor je zapravo imenovanje stvari. Kad se u ovim besprekidno promjenjivim ritmovima slijed riječi izdigne iznad prozaičnog svakodnevnog jezika, tada misli i ideje stječu svjetlost i prozirnost. Pjesma, istječući iz ljudskog bića, nosi svoju osobnu formu, svoju osobnu vrstu živuće melodije. Ona odjekuje kroz cijeli ljudski organizam. U tijeku civilizacije čovjek je bio sposoban izvanjski izraziti ovu unutrašnju glazbu ili harmoniju u različitim elementima glazbe. Glazba je jeka najprisnijeg iskustva ljudske duše.

Kada čovjekovo ja zađe dublje u sferu volje gdje ritmički element intuitivno živi, tako se ono, također, približava kraljevstvu iz kojega izvire euritmija. Izvirući iz dubina unutrašnjeg čovjekova bića, euritmija utjelovljuje ono što izražava sebe kroz igru ritma između čovjeka i svijeta, oko njega i u njemu; ova igra izražava sebe kroz misli, osjećaje i impulse volje. Ime euritmija dolazi od grčkog sloga „eu“ što znači harmonično, sa smislom, lijepo; ukazuje također na odnos euritmije s ritmovima što izlaze iz potpuno harmoničnog čovjekovog bića.

Osnovni elementi euritmije

Osnovni elementi euritmije sadržani su u vježbama koje preoblikuju ljudsko tijelo u instrument koji ima mogućnost postati kvalitativno drugačije sredstvo za izražavanje vlastitosti u prostoru i vremenu. Vježbajući, ljudska je duša probuđena za bogatije mogućnosti oblikovanja odnosa s piscem, pjesnikom, kompozitorom, umjetnikom, kao i sa svijetom koji ga okružuje. Čovjek uči, nakon što ih je prvo unutarnje doživio, izraziti misli, ideje i ideale kroz pokret u prostoru. U početku studija, studenti euritmije uče primjenjivati vježbe bakrenim štapovima, da bi postali svjesniji prostora u kojem se kreću. Unutrašnja pažnja i koncentracija su osnažene ovim vježbama, kao i sposobnost prikazivanja namjere ili smjera pokreta. Također, rad s takvim štapovima daje finoću i vještinu udovima i vrhovima prstiju te vodi umjetničkoj spretnosti. Ovakve vježbe praćene su ostalim, pomno vođenim pokretima. Student uči kako koračati, kako euritmijski izvesti korak, kako jedan korak slijedi drugi; upoznajući se s raznolikim koracima, brzinama, duljinama, trčeći i poskakujući. Čovjek postaje svjestan podizanja stopala od zemlje, nošenja iznad zemlje i ponovnog spuštanja stopala na zemlju. Vježbajući polako, student prvo uči kako imati potpunu kontrolu nad svojim koracima kada se kreće u skladu s formom [1] bržim tempom. Forme same po sebi, kad su prvotno doživljene u odnosu na ljudsko tijelo, prije nego izvedene u prostoru, oživljavaju snagu mašte i imaginacije. Čovjek si može npr., imaginacijom predočiti ljudsko tijelo unutar forme s petokrakom zvijezdom – pentagramom. Student se kreće po formi uprostoru, čineći vidljivim povezujuće spone puta između točaka. Student počinje na broju 1 (glave, op. prev.), kreće se dijagonalno-desno premadolje (desna noga) – 2, odavde na lijevo (lijeva ruka) – 3, nakon toga na desno (desna ruka) – 4, onda dolje na lijevo (lijeva noga) – 5, i naposljetku se vraća na početnu točku. Petero ljudi može se kretati istodobno, stojeći na različitim točkama ove forme.

Uči se stvarati točne slike raznih geometrijskih formi i kretati se u skladu s njima brzo i tečno u prostoru. Naravno, postoje mnogi načini kretanja po euritmijskoj formi. Npr. krugom se može kretati ističući više njegov centar ili pak periferiju. Student se, tijekom studija euritmije, uči kretati slobodno i sve više ritmično. Za vrijeme grčke kulture iznikli su raznoliki ritmovi. Mogu se općenito razvrstati na uzdižuće ili padajuće ritmove. U prvom slučaju kroz uzdižući ritam „jamb“, krećemo se naprijed prema cilju. U padajućim ritmovima čovjek doživljava kao da se nešto približava iz daljine, odostraga, što se iznenada zaustavi u kratkom koraku „troheja“. Svaki ritam, kada ga istinski doživimo, ima svoje vlastite značajke. Te značajke utječu na prirodu forme koju ćemo koristiti. Kada je osoba naučila kako se kretati u prostoru pridržavajući se različitih formi, tada počinje raditi s elementima jezika i govora.

Samoglasnici izražavaju unutarnji odnos s nečim što struji u dušu iz osjetilnog ili misaonog svijeta. Čovjek stvara duboku vezu s ovim glasovima tako da ih je sposoban izraziti gestama, da ono što doživljava stojeći slobodno i uspravno u svijet umože vidjeti i izraziti u glasu „I“. Gesta je načinjena protezanjem ruku dijagonalno, jedne ruke podignute na gore u svjetlost, druge na dolje, u tamniju sferu. Kad neki dojam probudi u nama osjećaj strahopoštovanja ili čuđenja, mi odmah kažemo „A“. Kroz strahopoštovanje se duša otvara prema svijetu i dozvoljava mu da struji u njenu unutrašnjost. U ovoj gesti ruke se otvaraju stvarajći kut, te izražavajući doživljaj. Čovjek grli svijet s ljubavlju i čuđenjem u glasu „O“. Obje ruke su savinute u kružnu ovijajuću gestu. Samoglasnici otkrivaju unutarnju duševnu kakvoću ljudskog bića i njegov odgovarajući jezik.

Suglasnici izražavaju aktivnost ili procese u samoj prirodi. Glas „B“ prenosi zaštitničku gestu kao da nešto zakriljujemo. Gesta postaje življa ako imaginacijom predočimo plavu boju kako okružuje svijetli prostor. Glasom „M“ može se doprijeti do nečeg i zaroniti u nešto, naučiti razumjeti nešto kao da se plava i zelena boja nalaze jedna naspram druge. „D“ sadrži više crvene i narančaste u svojoj jakoj gesti ukazivanja i isticanja. „L“ kao plastični, strujeći glas utjelovljuje nježnije sive i lila tonove. Može se skupiti a onda otvoriti u strujećoj gesti. U svojoj tendenciji da dođe u biće, a onda nestane, sličan je dinamici koja se nalazi u vodi. Duša se kreće između njenih različitih ugođaja ili, kako se to imaginativno vidi, kroz promjene nijansi boja. Kad ove nijanse boja možemo iskazati euritmijskim gestama za određeni glas, tada glas nasljeđuje mnogostruke mogućnosti za izražaj. Goethe je u svojoj teoriji boja govorio o osjetilnim i moralnim kvalitetama svake boje. Rudolf Steiner ovaj je rado bojama razvio dalje, ulazeći u svjesni izražaj duševno-duhovne kvalitete sadržane u bojama. Čovjek može osjetiti kako mu zapažanje i doživljavanje mora postati bogatije, profinjenije i jače, ako želi unijeti određene kvalitete u pokret. U euritmiji se riječi ne sriču! Euritmist ponovno kreira kvalitetu, boju, ugođaj, dinamiku i snagu glasa. Štoviše, predodžba ili misao sadržana unutar svake riječi mora također postati vidljiva. Kada se euritmizira skladba, čovjek kreira vidljivu glazbu, isto kao što se može kreirati vidljivi govor. Različiti elementi glazbe postaju vidljivi kroz ljudsko tijelo. Npr., pomoću ruku i dlanova mogu se izražavati intervali u glazbi. Ključna kost je početna točka za primu, nadlaktica za sekundu, podlaktica s dvije kosti za mol i dur tercu. Kvarta prebiva u zglobu, kvinta u cijeloj ruci, seksta, septima i oktava protežu se kroz ruku i prste, te izvan njih.

Elementi glazbe također su u odnosu s prostornim dimenzijama: visina tona giba se u različitom opsegu između visokog i niskog, melodija teče brzo ili sporo, naprijed ili nazad, takt drži strogu ravnotežu između desnog i lijevog. Euritmist dovodi elemente glazbe u život i pokret. Pripadajući zakoni i struktura glazbe počinju zvučati, pjevati. Vidjeli smo kako ritam podliježe prirodnim načelima isto kao ljudski život i umjetnost. To je vječno strujanje između zemaljske materije i duhovne supstance. U ritmu je izraženo ono što daje život čovjeku, čovječanstvu i Zemlji. Pulsirajući kroz strukture života, čini se da je ritam, u svojim gestama skupljanja i širenja, izvor novih mogućnosti forme. On potiče čovjeka da ovaj stvaralački rad učini ozbiljnim dijelom svog života, nastavljajući rad prirode ali u smislu vlastitog unutarnjeg razvoja i ispunjenja.

Else Klink

[1]Rudolf Steiner je pod terminom FORMA podrazumijevao svako unaprijed osmišljeno euritmijsko kretanje u prostoru koje se naznačuje u crtanom obliku.


 


Terpsihora

Posted by Euritmija Hrvatska on February 19, 2013 at 4:05 PM Comments comments (0)

Kažete li ikome da ste vidjeli euritmijsku predstavu ili da se npr. večeras održava pitat će vas najprije – a što je to? Kada to pitanje postavite onome tko se euritmijom bavi nerijetko će vam reći, izbjegavajući pritom duge, a neprecizne odgovore, da euritmiju moraš vidjeti kako bi onda odgovor doživio. Općenito se euritmisti odnose prema euritmiji kao prema živom biću. Euritmija – dama.

Većina umjetnika je na uvijek sebi svojstven način ponosna ili zahvalna da se upravo oni bave tom određenom umjetnošću. Tako je i s euritmistima. Euritmija je kaže se umjetnost pokreta…Ples? Teško je reći da euritmija to nije ako je ples svako umjetničko gibanje tijela.

Može se primijetiti da se euritmijom aktivno bave i oni za koje bi rekli da su malo starije dobi nego bi se to očekivalo za plesače. Također se i tjelesna figura vidi samo u obrisima.Tjelesna konstitucija svakog euritmista ne odgovara uvijek idealu koji je jedini prihvaćen u okružju gdje se suvremena ili klasična plesna umjetnost s entuzijazmom prakticira.

Pokreti u euritmiji izvode se u sebi, ali da se to vidi i vani. Znamo da se može pjevati u sebi i da u mislima možemo dodati boju nekoj slici koja nam je pred očima. Možemo i sjediti i plesati i penjati se uz stepenice i plesati. Možemo se gibati zamišljenim pokretima. Gledajući izvođenje euritmije čovjek to sebi može osvijestiti.

Oduvijek je bilo glazbenika koji melodiju nalaze u svakoj pojavi. Sve pojave se ponašaju i prema određenom ritmu. A melodija i ritam imaju svoje zakonitosti, kao i govor.

Euritmisti su oni koji te zakonitosti žele poznavati i učiniti ih vidljivima u svojim pokretima.

Pokret koji se želi pokazati mora od strane izvođača biti oživljen. Oživljeni pokret. Pokret koji ima svoj vlastiti život. Ne tijelo koje izvodi kretnju, nego zamišljena kretnja koja pomiče tijelo kao da je ono bez težine. Tko nema sluha za nijansu te razlike, teško će ikada dobiti odgovor na pitanje što je euritmija.

Umjetnik mora ljubiti svoju muzu, ona daje život njegovim nastojanjima. Živi li zaštitnica plesa Terpsihora danas možda pod imenom Euritmija?

Dinko Raffanelli

 

Organska poezija

Posted by Euritmija Hrvatska on February 19, 2013 at 4:05 PM Comments comments (0)

Što je to organska poezija ili što su to riječi odprijeka lijeka?

U svijetu poezije nije uobičajeno susresti se sa sintagmom "organska poezija". Riječ organsko kao pridjev obično poznajemo u kombinaciji s drugim pojmovima kao npr. organska arhitektura, organski otpad ili cijeli pokret za organsko uzgajanje hrane, ili da je uzrok nekog oboljenja organski. Organsko je za razliku od anorganskog na neki način živo, pokretljivo, kompleksno, sklono stalnoj promjeni, teško uhvatljivo zakonima klasične fizike.

Na polju međuljudskih odnosa u nekim slučajevima moguće je ograditi se od osobe koju "organski ne podnosimo". U protivnom neminovno nastupa konflikt koji istovremeno otvara vrata za kreativne mogućnosti na dovratku nove umjetnosti socijalnoga kontakta. Organski fenomen je i kada nam se, kako se to kaže u narodu, "netko uvuče pod kožu", a ako ga malo bolje promotrimo možemo doći do zaključka da postoji mogućnost unutarnjeg doživljavanja osobe koju susrećemo (u određenom ritmičnom obrascu), odnosno da postoji mogućnost osvještavanja poslije-slike tog susreta. U ovom trenutku možemo se upitati: "što se dešava s riječima izgovorenim u određenom ritmičnom obrascu; uvlače li se one, osim kroz uši slušatelja, na neki način i pod njegovu kožu"? Na jedan put do odgovora ukazuje moderna govorno-terapijska disciplina naslovljena kao "antropozofski terapijski govor". Ona bitno proširuje koncept govora u kojem osim klasično-definiranih govornih organa sudjeluje i cjelokupna fizička organizacija ljudskog bića i pripadajuća mu fiziologija.

Terapijski rad te istraživanja jednog od vodećih autoriteta u domeni antropozofskog terapijskog govora Dietricha von Bonina (nedavno objavljena u suradnji s grupom znanstvenika u reprezentativnom «Američkom časopisu za fiziologiju» pod naslovom: "Oscillations of heartrate and respiration synchronize during poetry recitation" - dostupno na internetu) otkrivaju na koji način određeni ritam (npr. heksametar ) ili stilska figura (npr. aliteracija) utječe na funkciju sukusa određenih ritmova u ljudskome tijelu poput ritma rada srca, ritma disanja, ritma krvnog tlaka. U tom smislu zanimljivo je primijetiti kako recitiranje poezije na klinikama diljem zapadnog svijeta postaje sve češća psihoterapijska  praksa. Bitno je zaključiti da svjesno oblikovana riječ, bilo pažljivo uvježbanom vještinom govora ili uprizorena euritmijskim pokretom, osim psihoterapijskog posjeduje i potencijalno iscjeljujući somatsko-psihološki efekt. Ako je Riječ jednom uistinu postala meso kako je moguće zaokrenuti cijeli proces i učiniti da meso ponovo postane Riječ?

Danijel Grčević, oblikovatelj govora

 



Rss_feed